PISA 2022: analize po zemljama
Devet sekundarnih analiza javnih podataka, uključujući studiju za Crnu Goru, koje objavljuje Centar za psihologiju.
Istraživanje i evaluacija
PISA istraživanja: pad rezultata i uporedivost
Niži prosječni rezultati sami po sebi ne otkrivaju zašto su postignuća opala. Ova studija razmatra poređenja ciklusa PISA 2018, 2022. i 2025. godine i dokaze koji se koriste za objašnjenje njihovih razlika.
2018 / 2022 / 2025
PISA 2025: tumačenje pada rezultata
Analize obuhvataju zajedničke testovne zadatke i vrijeme odgovaranja, mjerne modele, socioekonomske razlike i promjene u sastavu učenika, longitudinalno praćenje učenika u TIMSS-u, kao i druga međunarodna i nacionalna ispitivanja. Ispituje se koliko predložena objašnjenja odgovaraju obrascima u različitim zemljama, predmetima i grupama učenika.
Poređenja nude činjenične protivargumente jednostavnim objašnjenjima koja pad pripisuju jednom faktoru. Ona ne dokazuju da je neki faktor nevažan, niti procjenjuju koliko je svaki od njih uzrokovao pad. Korelacije na nivou zemalja, statistička prilagođavanja i studije intervencija odgovaraju na različita pitanja.
Deset predloženih objašnjenja
- Upotreba društvenih mreža
- Vrijeme pred ekranom i ograničavanje telefona u školama
- Upotreba vještačke inteligencije i socioekonomske razlike
- Reforma nastavnih programa
- Poremećaji tokom pandemije i zatvaranje škola
- Migracije i promjene u sastavu učenika
- Brzo odgovaranje i trud tokom testiranja
- Promjene u metodama procjene
- Pažnja i razumijevanje pročitanog
- Neangažovanost i profili učenika
Miloš Kankaraš, 2026. Nezavisni analitički osvrt, 15 strana i deset grafikona; nije recenzirani članak niti publikacija OECD-a. PDF je na engleskom jeziku.
Ranije PISA studije
Uporedivost rezultata PISA 2009
Istraživanje o tome koliko rezultati podržavaju poređenja između kultura i obrazovnih sistema.